Vještačka oplodnja
Razvoj vantelesne oplodnje (VTO) ili in vitro fertilizacije (IVF) počinje, 25. jula 1978. godine, rođenjem Louise Brown, prve bebe dobijene nakon IVF tretmana, saradnjom profesora Edwards i Patrick Steptoe. Gotovo tri decenije posle i rođenja miliona dece ovim putem, 2010. godine je dodeljena Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu profesoru Robert G. Edwards za razvoj in vitro fertilizacije.
Neplodnost se definiše kao stanje, gde nakon godinu dana redovnih seksualnih odnosa bez korišćenja kontracepcije, ne dolazi do koncepcije, odnosno začeća.
Pojam infertilitet označava nemogućnost iznošenja trudnoće i rađanja za život sposobnog deteta i treba da ga razlikujemo od pojma steriliteta.
Sterilitet može biti primarni i sekundarni. Primarni sterilitet označava nemogućnost zanošenja žene, dok sekundarni označavamo kao nemogućnost ostvarivanja trudnoće nakon bar jedne prethodno ostvarene trudnoće.
U literaturi se navodi da prema prirodi neplodnosti možemo da razlikujemo parove:
a) koji su apsolutno infertilni i kod kojih začeće ne može da se ostvari bez terapije;
b) i parove sa smanjenim fertilitetom koji ipak imaju šansu da spontano ostvare trudnoću tokom određenog vremena.
Brojni faktori utiču na fertilitet žene i muškarca. Neki od njih su: genetika, način života, oštećenja jajovoda, slab kvalitetet semene tečnosti i spermatozoida, ali i godine starosti (7). Pored ovih faktora, tu su ovulatorni faktor, uterusni faktor, sistemska oboljenja, cervikalni faktor, imunološki i neobjašnjeni uzroci (5).
Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji (World health Organization- WHO), asistirane reproduktivne tehnologije obuhvataju metode in vitro fertilizacije (IVF), embrio transfer (ET), intracitoplazmatsko injektiranje spermatozoida (ICSI), ovarijalnu stimulaciju egzogenim gonadotropinima, hiruršku laparaskopiju i surogat materinstvo.U literaturi se kao ART metode navode i PGD, doniranje gameta i embriona, ali i krioprezervacija gameta i embriona. Smatra se da se približno 99% ART ciklusa izvodi pomoću IVF-ET. U razvijenom svetu, 5% dece je rođeno pomoću IVF-a, odnosno preko 5 miliona dece.
Vantelesna oplodnja kao najpoznatija metoda asistiranih reproduktivnih tehnologija, podrazumeva uzimanje jajne ćelije od žene, oplodnju jajne ćelije u laboratorijskim uslovima i nakon nekoliko dana vraćanje oplođene jajne ćelije odnosno embriona u telo žene.
Odvija se kroz nekoliko faza:
1. Stimulacija rasta i razvoja folikula
2. Ultrazvučno praćenje rasta folikula i debljine endometrijuma
3. Punkcija folikula, aspiracija i selekcija zrelih jajnih ćelija
4. Analiza muškog uzorka, obrada i inseminacija
5. Kultura embriona - praćenje brazdanja
6. Procena kvaliteta embriona i transfer u matericu.
Vantelesna oplodnja zahteva rad tima lekara, ginekologa, biologa, androloga, embriologa, psihologa i endokrinologa.
Postoje dve metode pomoću kojih je moguće oploditi jajnu ćeliju: klasičan IVF intracitoplazmatsko injektiranje spermatozoida.
Ako se uprkos nekoliko primijenjenih jednostavnijih metoda ne dogodi trudnoća, jajna ćelija može biti oplođena in vitro, u epruveti (in vitro fertilizacija - IVF).
IVF tretman je vrlo složen i traje nekoliko nedjelja. Da bi se dobilo što više jajnih ćelija u isto vrijeme i time veći broj embriona sa visokim implantacionim potencijalnom, njihova proizvodnja u jajnicima je stimulisana hormonima. Ljekar kontroliše veličinu i zrelost folikularne ciste u jajnicima uz pomoć ultrazvuka i testova hormona nekoliko puta nakon hormonske terapije.
Čim se jajne ćelije učine spremnim za oplodnju, ovulacija se dalje indukuje putem injekcije hormona. Takve fertibilne, spremne za oplodnju, jajne ćelije se uzimaju preko vagine 36h kasnije, uz pomoć duge fine igle.
Istog dana, svježe sjeme partnera se priprema u laboratoriji, vrši se oplodnja jednom od dve metode: metodom klasičnog IVF-a ili metodom intracitoplazmatskog injektiranja spermatozoida (ICSI), te se oplođena jaja ćelija odnosno embrion uzgaja se u inkubatoru. Ako je oplodnja jedne ili više jajnih ćelija uspješna, ljekar transferira embrion star dva ili tri dana ili blastocistu u šupljinu materice uz pomoć tankog katetera pod kontrolom ultra zvuka. Oko dvije nedjelje kasnije preko uzorka krvi, ljekar testira da je li žensko tijelo prihvatilo plod i da li se radi o trudnoći.
Neophodno je napomenuti da postoji kontinuirani i veći rizik od prekida trudnoće i gubitka ploda u sljedećim nedjeljama.
Spermiogram
Predstavlja analizu sjemene tečnosti, odnosno procenu fertilnosti. To je obično jedan od prvih nalaza koji se rade kako bi se utvrdila muška neplodnost.
Prema pravilniku Svetske zdravstvene organizacije, određuju se sledeći parametri:
1. Likvefakcija koja pokazuje vrijeme koje je potrebno da sperma postane tečna i koja ukazuje na pravilan rad polnih žlezda – semenih vezikula i prostate. Odmah nakon ejakulacije, sperma je gusti gel. Ona postaje tečnost u periodu od 30 minuta nakon ejakulacije. Ukoliko do likvefakcije ne dođe ni posle 60min, vrši se mehanička likvefakcija.
2. Brojspermatozoida je broj spermatozoida u jednom mililitru sperme. Ukupan broj spermatozoida predstavlja broj spermatozoida u ejakulatu.
3.Morfologija spermija je mjera koja pokazuje postotak spermatozoida koji imaju normalan oblik.
4.Pokretljivost spermatozoida je mjera koja pokazuje postotak spermatozoida koji se može normalno kretati prema jajašcu.
5.Visina pH vrijednosti pokazuje kiselost ili baznost ejakulata, čime se procenjuje pravilan rad polnih žlezda – semenih vezikula i prostate.
Galerija fotografija
Glavni meni
Adresa i kontakt podaci
Jovana Dučića 47, Banja Luka
+387 (51) 302 676 +387 (51) 324-310
Viber: +387 65 443 441
24/7 - radno vrijeme
Copyright © 2018-2020 Bolnica Jelena | Powered by Meliorsoft